Suša u borovnici uzima danak

Kako je možemo prevazići i sačuvati proizvodnost biljaka?

Ne vidi se kraj toplotnim valovima u našoj regiji. Meteorolozi najavljuju da je pred nama peti afrički val vrućina, ili temperaturnih ekstrema, i mi se brinemo za sebe, a možemo samo zamisliti kako je biljkama borovnice. Visokožbunasta borovnica je biljka sjevernog klimata, i ove ekstremno visoke temperature nisu nešto na šta je ona prilagođena. Ekstremne vrućine su iz dana u dan, a biljke borovnice sasvim sigurno sve teže podnose takvo stanje. Protivgradna mreža, itekako ublažava ovaj udar, ali jednostavno sve predugo traje, i proizvodnja će sasvim sigurno trpjeti velike posljedice. Berba je završena, i sada se biljke borovnice trebaju pripremiti za narednu sezonu, a pošto dominiraju ekstremne vrućine one jednostavno ne funkcionišu, ili praktično rečeno ne rade onako kako bi trebale, već se bore da prevaziđu postojeće stanje, da izdrže i opstanu. Jasno je da su potrebne ogromne količine vode, jer suša je, biljke se bore sa njom, a kako im možemo pomoći? Da bi znali odgovor na to pitanje moramo prvo znati kako suša utiče na biljke borovnice. Suša je veliki stres za biljke visokožbunaste borovnice i najvažnije je uraditi sve što je potrebno za prevazilaženje takvog stresa.

Biljke borovnice izložene su širokom rasponu abiotskih stresova (izazvani neživim, tzv. abiotskim faktorima), poput suše, saliniteta ili zaslanjenosti medija u kojem rastu (zemljište ili supstrat), ekstremnih temperatura, zagađenja, UV zračenja itd. Abiotski stres negativno utiče na proizvodnju borovnice u cijelom svijetu, gdje uzrokuje značajno smanjenje prinosa. Među raznim abiotskim stresovima, suša se smatra najozbiljnijim. Dakle, poštovani proizvođači visokožbunaste borovnice na području regije ovih dana suočeni ste sa vrlo visokim vrijednostima temperature i sušom, čija kombinacija traje danima, i što će sasvim sigurno ostaviti značajne posljedice na proizvodnju sljedeće godine.

SUŠA I BILJKA BOROVNICE

Do juče nije, ali već danas svima nama koji se bavimo voćarstvom, jasno je da se situacija sa sušom može pogoršati zbog globalnih klimatskih promjena, a koje mogu povećati učestalost, trajanje i ozbiljnost nedostatka vode. Zbog toga, od izuzetne važnosti je na vrijeme poboljšati naše razumijevanje složenih mehanizama povezanih sa tolerancijom biljaka borovnice na sušu, kako bi im pomogli da taj period prežive bez uticaja na druge agronomske parametre kvaliteta. Generalni uticaji suše na rast biljaka visokožbunaste borovnice dobro su poznati, ali efekti nedostatka vode na biohemijskoj i molekularnoj razini još uvijek nisu dobro razumljivi, tako da stalno moramo da se usavršavamo i iz dana u dan učimo o novitetima i boljim rješenjima. Nije samo dovoljno da biljkama puštamo vodu u neograničenim količinama (ima je neka teče, pravilo), jer sigurno ćemo spasiti njihov život, ali da li ćemo tako održati zadovoljavajuću produktivnost pod znakom je pitanja.

Iako nemamo potpuno razumijevanje bioloških mehanizama povezanih sa tolerancijom biljaka na sušu, to se u određenoj mjeri može objasniti na temelju sljedećih reakcija, procesa, ili događanja koja se odvijaju unutar biljke tokom iste, a od posebnog su značaja za nas da bi znali pravilno reagovati:

E sad, ovo izgleda mnogo komplikovano za mnoge, ali je ono suštinsko za razumjeti kod borbe protiv suše, ili bolje reći kod pomaganja biljkama da izdrže sušu. Proizvođači i agronomi moraju poznavati navedeno da bi se konkretno i argumentovano suprostavili sa izazovima u proizvodnji visokožbunaste borovnice koji se zbog suše nalaze pred njima. Pa da sve praktično pojednostavimo. Hemijski elementi koji su hrana za biljke u njima su uobičajeno u formi iona, i njihova ravnoteža je prvenstveno narušena zbog suše, kao reakcija biljke da se tome prilagodi. Koji su to ioni poremećeni u ravnoteži, kako ih stabilizovati, šta radi biljka na tom putu, e to je pitanje koje traži duži elaborat. Toksični radikali nastaju kao produkt stresa u biljci, i kao kod čovjeka, razaraju je, ili pak smanjuju njenu normalnu funkciju (kažemo pod stresom smo). Osmoliti su materije koje nastaju u ćeliji kao rezultat stresnih uslova, tako što njihovim kreiranjem biljka se prilagođava na abiotski stres, nastoji da održi neophodni osmotski pritisak u ćelijama. Transport vode je od suštinske uloge za održavanje rasta biljke, i ako se on ne odvija kako treba, biljke će klonuti, a ta klonulost će se veoma odraziti na njihovu proizvodnu sposobnost. Da bi biljka rasla i razvijala se, u njoj signalni mehanizmi za određene radnje moraju besprijekorno funkcionisati (enzimi, vitamini, hormoni, samo su neki od signalnih mehanizama u biljkama). Međutim, kada je suša, narušena je koordinacija tih mehanizama na daljinu. E SAD, JASNO JE DA SVE OVE PROMJENE UNUTAR BILJKE ZBOG SUŠE NIJE MOGUĆE ISPRAVITI AKO SAMO APLICIRAMO HRANU I VODU. ZA VIŠE U PROIZVODNJI MORATE RAZMIŠLJATI DURGAČIJE, IZDVOJITI SE OD UOBIČAJENOG, A POSEBNO OD TRADICIONALNOG PRISTUPA DATOJ PROBLEMATICI.

Kako suša utiče na biljke visokožbunaste borovnice, odnosno kolika je njena važnost najbolje se može sagledati iz činjenice da je voda 80-95% svježe biomase biljaka, i igra važnu ulogu u mnogim aspektima rasta biljke, razvoja, metabolizma itd. Postoji nekoliko razloga za nedostatak vode u biljkama, a to uključuje:

S druge strane, u mnogim slučajevima u zemljištu ima dovoljno vode, ali je biljke visokožbunaste borovnice ne mogu apsorbovati, i onda opet trpe od abiotskog stresa izazvanog sušom. Ova vrsta vodenog stresa se naziva pseudosuša ili lažna suša.

Suša je multidimenzionalni stres, odnosno onaj koji ima više dimenzija, više djelovanja na biljke borovnice. Generalno, suša vodi do promjena u fiziološkim, morfološkim, ekološkim, biohemijskim i molekularnim osobinama biljke. U fiziološkom, morfološkom i ekološkom smislu jasno vidite da se biljke ne razvijaju onako kako bi trebale, da su na primjer plodovi smežurani, da su prirasti kratki, da plodovi ne sazrijevaju, ili prirasti prijevremeno sazrijevaju, odnosno biljke stare, i slično. Na biohemijskom i molekularnom niovu to ne vidite, ali je usko povezano sa sprženim listovima, osušenim biljkama, i slično.

Prema tome, vrlo je jednostavno za razumjeti da u borbi protiv ovog višedimenzionalnog stresa morate imati takve alate ili rješenja koji djeluju na sve navedeno, odnosno praktično prevazilaze sve promjene u pogledu fiziološki, morfoloških, ekoloških, biohemijskih i molekularnih osobina biljke. Konkretno, to znači da se protiv suše nije moguće samo boriti vodom i hranom. Naravno, voda je tu krucijalni faktor, ali koliko se proizvodnog kapaciteta biljke samo vodom može vratiti vrlo je upitno. Dodatno, suša može negativno uticati na kvalitet i kvantitet rasta biljke i prinos, što nikako ne želimo da nam se desi. Tipično, mehanizmi uključeni u tolerantnost biljke na sušu slijede generalni plan, a to je: ODRŽAVANJE HOMEOSTAZE/RAVNOTEŽE VODE U ĆELIJI UNUTAR USLOVA SUŠE. Ovo je moguće zabranom gubitka vode, ili njegovim smanjenjem, i povećanjem ulaska vode u ćelije, što konačno vodi normalnom funkcionisanju ćelije. Dakle, biljka prirodno pali mehanizme da se zaštiti od suše, pokušava se maksimalno prilagoditi tome, i sada samo zamislite situaciju kada je ona je u punom kapcitetu ka realizaciji, a onda joj Vi naglo dodatne enormnu količinu vode. Biljka je živi organizam, i treba procese i vrijeme da se na nešto navikne, odnosno da se nečemu prilagodi. Zbog navedenog, od suštinske važnosti je u kontinuitetu davadi odgovarajuću količinu vode, a ne povremeno aplicirati viškove iste.

RJEŠENJE

VODA JE ESENCIJALNA, SUŠTINSKA, BITNA, ZA FUNKCIONISANJE BILJAKA VISOKOŽBUNASTE BOROVNICE I NJIHOV METABOLIZAM. Kako se biljka ponaša u uslovima suše jako je važno prepoznati. Kod biljaka borovnice suša dovodi do:

Kada se kod suše zatvore stome (komponente koje obezbjeđuju razmjenu gasova i tečnosti kod lista biljke), onda dolazi do pregrijavanja lista, posebno kada je sunčeva insolacija visoka, i tada više temperature dovode do denaturacije proteina (važne gradivne komponente svih organa biljke), posebno enzima (signalne molekule koje usmjeravaju procese u biljakama, i njihovu regulaciju). Suština je da se fleksibilnost ćelijske membrane biljaka mijenja, i ona utiče na sve ostalo, poremećaj fotosinteze, disanja, usvajanje iona, mineralnu ishrana, sintezu važnih makromolekula kao što su aminokiseline i drugo. Smanjenje i prekid ili zaustavljanje fotosinteze jedan je od glavnih efekata suše kod viših biljaka.

Tolerancija suše, odnosno njeno trpljenje, od strane biljke je skupa pojava, jer biljka troši enormnu količinu energije da prevaziđe takvo stanje. Biljka troši mnogo energije kada se suoči sa sušom, i sada je na nama da joj pomognemo da dobije tu energiju. U TOM SMISLU PRVA PREPORUKA JESTE KORIŠTENJE BIOSTIMULATORA SA AZOTOM, I NAŠ PRIJEDLOG JESTE VRHUNSKI TRENER. TRENER JE OD BILJKE ZA BILJKU, ON JE TOLIKO MOĆAN DA JE TRENER PRILAGOĐEN SVAKOJ BILJCI, ŠTO JE NJEGOVA POSEBNA VAŽNOST. SPRAM USLOVA U KOJIM SE BILJKA NALAZI TRENER JE VRAĆA U KONDICIJU, ODNOSNO U PRVOBITNO STANJE. AZOT IZ TRENERA OBEZBJEĐUJE POTREBNU ENERGIJU ZA NESMETANO FUNKCIONISANJE BILJKE. NARAVNO, TREBA DODATI DOVOLJNE KOLIČINE VODE KROZ ZALIJEVANJE, I TA VODA ZA BOROVNICU MORA BITI ODGOVARAJUĆEG KVALITETA U POGLEDU PH VRIJEDNSOTI. U TOM SMISLU PREPORUČUJEMO ZAKISELJAVANJE VODE SA PREPARATOM AYAN X, KOJIM UJEDNO OBEZBJEĐUJETE DOVOLJNE KOLIČINE SUŠTINSKI VAŽNOG ŽELJEZA NEOPHODNOG ZA METABOLIZAM BILJKE.

Kada je suša dolazi do deficita Ca u biljci, jer ćelijska membrana je prvi od ciljeva stresa od suše. ZBOG TOGA, NAŠA PREPORUKA JE GEL Ca/B KAO JEDINSTVENA I NEPRIKOSNOVENA FORMA ĐUBRIVA.